Srećom, ljudima ne nedostaje kreativnost i inspiracija. Kada počnemo da tražimo odgovarajuća rešenja, pomaže da ih ispitamo kroz sočivo pet specifičnih globalnih megatrendova.
Megatrend 1: Demografske promene
Globalna populacija će nastaviti da raste, ali možemo očekivati da ćemo videti značajne razlike u ovom rastu. Stanovništvo Afrike će se skoro udvostručiti između 2000. i 2050. godine, dok će se stanovništvo Evrope i Kine smanjiti. Rast u nekim regionima se usporava, ali udeo svetske populacije starijih od 65 godina skoro će se utrostručiti u istom periodu. *Shodno tome, mlađe generacije će snositi veći udeo troškova zdravstvene zaštite. Uzmimo u obzir Sjedinjene Države, gde su mlađi od 35 godina činili skoro polovinu stanovništva u 2019. godini, ali činili su samo 20% potrošnje za zdravstvenu zaštitu.Ekonomski rast će postati sve više zavisan od povećanja produktivnosti postignutog tehnologijom i digitalizacijom, a ne od apsolutnog rasta stanovništva. Veštačka inteligencija (AI), automatizacija i robotika pomoći će u postizanju ovih dobitaka preuzimanjem rada koje je prethodno obavljala demografska grupa radnog uzrasta.Industrijski metaverzum u nastajanju omogućiće radnoj snazi da bolju saradnju u impresivnom, intuitivnom okruženju u realnom vremenu. AI će obavljati zadatke koji se veoma ponavljaju, oslobađajući ljude da se fokusiraju na ono što najbolje rade: pokretanje kreativnosti, inovacija i inspiracije.Mnogi izazovi koje predstavljaju demografske promene mogu se rešiti tehnologijom. Ali da li svetske organizacije, vlade i radna snaga prihvataju ovu priliku? Odgovor je kvalifikovano „da“.
Starenje društvaRazvoj stanovništva prema godinama (bn, CAGR) a)• Sporiji rast, ali snažno starenje svetske populacije• Najveći rast unutar grupe ljudi 65+ (2000 — 2050:2.7%)
a) Izvor: Ujedinjene nacije, Odeljenje za ekonomska i socijalna pitanja, Odeljenje za stanovništvo (2022, Izgledi svetske populacije 2022)
Megatrend 2: Urbanizacija
Mega gradovi su u porastu. Danas svet ima 33 grada sa više od 10 miliona stanovnika, a neki od njih - Tokio, Šangaj i Nju Delhi među njima - dom su više od 20 miliona ljudi. Prognoze sugerišu da će do 2030. biti ukupno 43 mega grada, pri čemu će se većina ekspanzije dogoditi u zemljama u razvoju. *
U povezanom razvoju, potražnja za mobilnošću 2050. godine će se više nego udvostručiti u odnosu na 2015. godinu. Prema predviđanjima, putnički kilometri će se utrostručiti u narednih 30 godina sa 44 biliona na 122 biliona.* Zadovoljavanje ove potražnje zahtevaće značajna ulaganja u održive sisteme masovnog tranzita koji obezbeđuju besprekoran prevoz.
Pored javnog prevoza, rastućim gradovima biće potrebne pametne zgrade, bolnice, škole i komunikacione mreže koje pružaju povezivanje i rubno računarstvo. Optimizacija zasnovana na softveru i inteligentne hardverske tehnologije pomoći će u smanjenju potrošnje energije i povećanju efikasnosti zgrada i fabrika.
Za manje od godinu dana, 70.000 m2 Proizvodni pogon Coca-Cola European Partners u Jordbru, Švedska, smanjio je potrošnju energije za 13%, zahvaljujući unapređenom sistemu upravljanja zgradama i ugradnji novih ventilatora i kompresora visokog pritiska. To je rezultiralo godišnjom uštedom energije ekvivalentnom količini energije potrebne za punjenje hibridnog automobila 400.000 puta.* Slični projekti mogu napraviti razliku širom sveta, a Partnerstvo G7 za globalnu infrastrukturu i investicije (PGII) čini korake u tome. Zajedno sa svojim investicionim partnerom u EU, Global Gateway, već se obavezala na ulaganja od preko 600 milijardi dolara u održivu infrastrukturu u zemljama u razvoju između 2022. i 2027. godine. *
Kako se stanovništvo u gradovima i regionima u razvoju širi, oni zadiru u obradivo zemljište i zahtevaju više vode i hrane. Jedan od odgovora na ovaj izazov oskudice je vertikalna poljoprivreda, tržište za koje se očekuje da će rasti složenom godišnjom stopom rasta od 25% od 2020. do 2030.* Omogućeno napretkom u LED tehnologiji, robotici i automatizaciji, vertikalna poljoprivreda nudi poljoprivredna rešenja u kontrolisanom okruženju. Upravljanje usevima zasnovano na AI omogućava još 17 do 20 godišnjih ciklusa uzgoja i može pomoći u proizvodnji 300 puta više hrane po kvadratnom metru od konvencionalnih poljoprivrednih metoda.* Jedan vertikalna farma u Dubaiju, na primer, potrebno je 95% manje vode nego konvencionalna farma i daje više od milion kilograma hrane — bez pesticida, herbicida i hemikalija.* Rešenja poput ovih će nahraniti više ljudi i podržati povećanu potražnju za produktivnošću, a istovremeno će smanjiti potrebu za sintetičkim đubrivima.
Digitalne tehnologije takođe igraju odlučujuću ulogu u održavanju urbane ekspanzije. Pametne zgrade, pametna signalizacija koju pokreće 5G i softverske platforme imaju potencijal da obezbede značajne uštede energije i bolje iskustvo putovanja za milione.
Urbanizacija se prvenstveno odvija u manje razvijenim regionima% ukupnog stanovništva koji boravi u gradskim/ruralnim sredinama tokom vremena b)
b) Izvor: Izgledi svetske urbanizacije UN (2018)
Megatrend 3: „Glokalizacija“
Dok su prošle decenije bile obeležene globalizacijom, odnosno sve većom integracijom globalne ekonomije kroz slobodnu trgovinu i slobodan protok kapitala, poslednjih godina dogodila se masovna promena: evropski i severnoamerički uticaj u globalnoj ekonomiji je opao, a ekonomska moć se pomerila prema istoku. I Indija i Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP), * azijsko-pacifički sporazum o slobodnoj trgovini, činit će preko 35% globalnog BDP-a do 2050. godine. BDP njegovih zemalja članica već premašuje BDP EU i BDP zemalja članica USMCA (Sporazum Sjedinjenih Država - Meksiko i Kanada - ranije NAFTA). Sve u svemu, ono što se može klasifikovati kao „slobodne“ i „uglavnom slobodne“ ekonomije, udeo globalnog BDP-a značajno je opao, sa 56% u 2006. na 46% 2021. godine. *Dok globalno povezana industrija podstiče konkurenciju i inovacije, lociranje proizvodnje blizu tržišta - poznato kao nearshoring ili lokalno poslovanje - čini lokalne ekonomije otpornijom i održivijom. Ovaj megatrend se naziva „glokalizacija“, a njegovi preduslovi su ekonomska sloboda, standardizacija, smanjenje tehničkih prepreka trgovini (TBT) i politike koje podržavaju digitalnu ekonomiju.U velikoj meri uspeh glokalizacije zavisi od pristupa digitalnoj tehnologiji. Sigurna i pouzdana razmena digitalnih informacija u celoj industriji, kakvu zamišlja Udruženje ESTAINIUM, * omogućiće smanjenje emisija globalnih lanaca snabdevanja i razvoj strategija za uspostavljanje i optimizaciju kružnih ekonomija i, samim tim, optimizaciju efikasnosti resursa na lokalnom nivou. Uspešno primenjeni standardi koje su pokrenuli igrači u industriji, poput IEC 63278 serija međunarodnih standarda, omogućavaju globalnu interoperabilnost industrijskih digitalnih blizanačkih arhitektura koje rezultiraju poboljšanom cirkularnošću u lokalnim ekonomijama. Pasoš digitalnog proizvoda bio bi još jedna prednost takvog napretka. *Deglobalizacija nije održiva opcija. Stoga bi vlada i biznis trebalo da dodatno ojačaju i preoblikuju međunarodnu saradnju kroz strateški multilateralizam. *
Od globalizacije do glokalizacijeOdnos globalne robe kojima se trguje prema globalnoj industrijskoj proizvodnji (Indeks 01/1991 = 100) c)Povećanje lokalizacije i regionalizacije• Nearshoring• Konkurencija velikih sila
c) Izvor: Global Trade Alert, Biro za analizu ekonomske politike
Megatrend 4: Promena životne sredine
Kako stvari stoje, svake godine se izvlači i prerađuje 90 do 100 milijardi tona sirovih minerala. Ovaj iznos će se udvostručiti za 2060. na 190 milijardi metričkih tona. Očekuje se da će plastični otpad u morskim ekosistemima porasti za 65% u 2030. godini, čak i pod trenutnim ambicioznim obavezama koje su postavile vlade. Očekuje se da će se nestašica vode u urbanim sredinama povećati širom sveta, što će uticati na 1,3 milijarde ljudi u Aziji do 2050. godine (2016. godine to je bilo 609 miliona). Stanovništvo pogođeno nedostatkom vode u Africi skoro će se učetvorostručiti, sa 80 miliona u 2016. na 311 miliona 2050. Iako je postignut napredak u rešavanju mnogih uzroka antropogenog globalnog zagrevanja, trenutna politika neće biti dovoljna da se ograniči na +1,5° C u poređenju sa predindustrijskim nivoima, barem ne u ovom veku. *
Rešavanje paradoksa održivosti - raditi više sa manje - moguće je kombinovanjem stvarnog i digitalnog sveta. The Azorsko ostrvo Terceira pruža odličan primer za to. Terceira ima za cilj da smanji emisiju ugljenika za više od 3.600 tona godišnje kombinovanjem predviđene potrošnje energije i proizvodnje sa moćnim sistemom skladištenja energije zasnovanom na baterijama. *
Uopšteno govoreći, sveobuhvatni digitalni blizanci mogu nam pomoći da postignemo neto nultu emisiju ugljenika. Dekarbonizacija regionalnog transporta sada postaje stvarnost. Tehnologija vodonika čini železnički saobraćaj klimatskim: sada je moguća ušteda CO2 od 520 tona po vozu godišnje. Rad vozova na velike udaljenosti bez emisija više nije daleki san, već postaje stvarnost. *
Rešenja za kružnu ekonomiju - podržana uglavnom digitalnim pasošima, kriptografskim tokenima i analitikom podataka - predstavljaju još jednu priliku za poboljšanje efikasnosti resursa. Otisci ugljenika proizvoda (PCF) omogućavaju ciljano upravljanje emisijama na nivou proizvoda u lancu snabdevanja.* Na primer, analiza testnog slučaja industrijskog prekidača pokazala je da je povećanje do 37% recikliranih smola smanjilo je CO2 otisak proizvoda za 5,3%. *
Drugi primer je rastuće tržište automobilskih baterija na bazi litijuma, za koje se očekuje da će dostići 4.400 GVh 2030. godine i da bi se moglo povećati na 11.000 GVh do 2050. godine. Stope recikliranja isteklih baterija mogle bi progresivno rasti sa 7% u 2030. na do 43% 2050.* Analitika podataka, tokovi materijala u zatvorenoj petlji, kao i integracija kriterijuma održivosti u dizajn proizvoda biće ključni.Zaista, imamo alate za zaustavljanje klimatskih promena i zagađenja životne sredine. Možemo učiniti više sa manje.
Klimatske promene se nastavljajuGlobalna godišnja srednja varijacija temperature (° C) d)Trenutne politike nisu dovoljne za ograničavanje globalnog zagrevanja na +1,5° C u ovom veku
g) Izvor: Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (2022), odstupanje od globalnog proseka 20. veka
Megatrend 5: Digitalizacija
Digitalizacija je sama po sebi megatrend jer prožima svaku industriju i nudi rešenja za mnoge gore pomenute izazove.U svim industrijama softver je porastao dvostruko više od industrijske opreme, sa složenom godišnjom stopom rasta od 15% do 19% . *Internet povezivanje se neprestano širi. Dok je 2022. instalirano 3,4 milijarde IoT komunikacionih interfejsa, očekuje se da će ovaj broj značajno porasti — do 9,6 milijardi uređaja 2032. godine kada se povežu dodatni industrijski i infrastrukturni uređaji.* 2030. godine 100% svetske populacije imaće pristup internetu.Predviđa se da će tržište ivica računarstva u Kini, drugoj najvećoj svetskoj ekonomiji, dostići veličinu tržišta od 2,4 milijarde dolara u 2026. godini, sa složenom godišnjom stopom rasta od 35% tokom perioda analize.* Mašine koje kontroliše AI postaće autonomni i inteligentni učesnici na tržištima - što će rezultirati povećanjem automatizacije i robotike u IT/OT prostoru. *Štaviše, ekonomija platforme ulazi u B2B. Za železničke kompanije koje prodaju karte putnicima, upravljanje rezervacijama sedišta i praćenje dostupnosti inventara može biti skupo i dugotrajno - a putnici preferiraju jednostavne procese rezervacije. Digitalna transformacija ovih procesa dovela je do modularnijih i skalabilnijih Platforme za mobilnost kao usluga (MaaS). U Španiji i Holandiji ovo podstiče sve više ljudi da odaberu opcije putovanja od vrata do vrata. Za jednog transportnog operatera, platforma MaaS doprinosi predviđenom dodatnom prihodu u prvih pet godina od 156 miliona evra. Ovo će se postići ubrzavanjem procesa pronalaženja partnera za saradnju kao što su eScooter, taksi kompanije, deljenje automobila i drugi dobavljači prevoza. Na drugom mestu, potpuno skalabilno i modularno platforma zasnovana na vebu već obrađuje 10,5 milijardi upita za putovanja i izdaje 300 miliona karata godišnje za vodeće provajdere, omogućavajući dinamične cene koje optimizuju korišćenje kapaciteta i prihod. *Digitalni blizanci i nastajali industrijski metaverzum (IMV) takođe daju industriji mogućnost da testira podatke iz stvarnog sveta u digitalnom svetu, koristeći minimum prirodnih resursa iu realnom vremenu. Otvoren, interoperabilan i kolaborativan. Beskonačni podaci će zameniti konačne resurse.S obzirom na veliki deo svetske populacije koji trenutno ulazi u penziju, potreba za pratećim tehnologijama koje nude pomoć i poboljšano korisničko iskustvo dramatično će porasti. To uključuje plug-and-plai digitalna rešenja, AI industrijskog kvaliteta, izvršni digitalni blizanci, rubno računarstvo, automatizaciju i robotiku, 5G i sajber bezbednost. A energetska elektronika, poput pametnih pretvarača, takođe je važna jer predstavlja digitalnu pristupnu tačku za podatke i kontrolu elektroenergetskog sistema. Pored toga, industrijski metaverzum sa omogućenom veštačkom inteligencijom otvoriće nove, impresivne, fotorealistične prostore za ljude da sarađuju i pronalaze nova, bolja rešenja za probleme u stvarnom svetu.
Digital transformation se nastavljaIoT komunikacioni interfejsi e) (u bn. jedinicama)Broj priključenih industrijskih i infrastrukturnih uređaja stalno raste
e) Izvor: Grafika koju je stvorio i proračun izveo Siemens na osnovu Gartnerovog istraživanja.
Gartner je registrovani zaštitni znak i uslužni znak kompanije Gartner, Inc. i/ili njenih podružnica u SAD i na međunarodnom nivou i koristi se ovde uz dozvolu. Sva prava zadržana.
Gartnerova prognoza 2023: Internet stvari, krajnje tačke i komunikacije, širom sveta, 2022-2032, Ažuriranje 2K23 - IoT krajnja baza instalirana širom sveta po sektorima, pružaocima zdravstvene zaštite, proizvodnji i prirodnim resursima, pametnim zgradama, transportom.
*izvori i bibliografija su navedeni u Megatrendsov papir
Siemens Megatrends
Pet megatrendova preoblikuje naš svet, naglašavajući neophodnost ključnih tehnologija i multilateralne saradnje za prevazilaženje ovih izazova.

